U svetu konstantnog straha, brige, osećaja preplavljenosti i neprekidnosti, ove emocije postaju česte i uobičajene među savremenom populacijom. Naučeni smo da težimo ciljevima, da neprestano učimo, napredujemo, radimo prekovremeno i prilagođavamo se digitalnom dobu. Mnogi očekuju osnivanje mlade porodice, stambenu sigurnost, pa čak i brzo napredovanje u karijeri. Ali gde je trenutak predaha? Koliko često čujemo: “Treba mi vreme za sebe”?
Anksiozni poremećaji nisu isto što i obična briga. Radi se o grupi simptoma koji otežavaju suočavanje sa svakodnevnim izazovima. Ali, koliko nam životnog iskustva treba da shvatimo važnost samonagrađivanja? I ko nas tome uči?
Anksioznost se javlja kao rezultat kombinacije promena u mozgu (naročito u regijama koje kontrolišu strah i emocije), stresnih situacija i genetskih predispozicija.
Anksioznost se javlja kao rezultat kombinacije promena u mozgu (naročito u regijama koje kontrolišu strah i emocije), stresnih situacija i genetskih predispozicija. Da bismo je kontrolisali, ključno je da naučimo kako da brinemo o sebi: da se ohrabrimo, da pravimo pauze i da komuniciramo – bilo sa prijateljima ili stručnjacima, u zavisnosti od potreba.
Današnja lepota leži u obilju informacija o mentalnom zdravlju koje su nam dostupne. Sve što je potrebno je izdvojiti vreme za sebe i koristiti ove resurse radi ličnog razvoja. Važno je da se ne opiremo sopstvenim emocionalnim potrebama i da prepoznamo njihove signale. Ponekad čak i male promene mogu imati veliki uticaj na naše dobrobiti. Briga o sebi je naša odgovornost.
Saveti za suočavanje sa izazovima savremenog, ubrzanog života uključuju fizičke aktivnosti, svesno disanje, umetničke izraze i različite tehnike relaksacije. Pružite sebi tretman koji zaslužujete.”
Ines Laščik, master psiholog